Zasićene masti i njihov uticaj na zdravlje srca

Zasićene masti su vrsta masnih kiselina koje se najčešće nalaze u životinjskim proizvodima kao što su meso, mliječni proizvodi, maslac i sirevi. One su također prisutne u nekim biljnim uljima kao što je kokosovo ulje i palmino ulje. Zasićene masti imaju specifičnu kemijsku strukturu koja ih čini čvrstim na sobnoj temperaturi.

Unos zasićenih masti u prehrani je važno regulirati jer prekomjerni unos može biti povezan s raznim zdravstvenim rizicima. Zasićene masti su povezane s nekoliko zdravstvenih rizika kada se konzumiraju u prekomjernim količinama. Evo nekih od štetnosti zasićenih masti:

• Povećan rizik od srčanih bolesti: Prekomjerni unos zasićenih masti može povećati razinu “lošeg” LDL kolesterola u krvi. Visoke razine LDL kolesterola mogu doprinijeti nakupljanju plaka u arterijama, što povećava rizik od srčanih bolesti, uključujući srčani udar i moždani udar.
• Povećan rizik od dijabetesa tipa 2: Studije su pokazale da prekomjerni unos zasićenih masti može povećati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. Visoke razine zasićenih masti mogu narušiti funkciju inzulina i otežati regulaciju razine šećera u krvi.
• Povećan rizik od pretilosti: Hrana bogata zasićenim mastima često ima visok sadržaj kalorija, što može doprinijeti povećanju tjelesne mase i pretilosti. Pretilost je povezana s raznim zdravstvenim problemima, uključujući srčane bolesti, dijabetes, visoki krvni tlak i mnoge druge.
• Povećan rizik od određenih vrsta raka: Neke studije su sugerirale da dijeta bogata zasićenim mastima može povećati rizik od određenih vrsta raka, poput raka debelog crijeva i raka dojke. Mehanizmi iza ove veze još nisu u potpunosti razumljivi, ali istraživanja su pokazala dosljednu povezanost.

Preporučuje se ograničavanje unosa zasićenih masti u prehrani i zamjena njihovom nezasićenom verzijom, kao što su maslinovo ulje, suncokretovo ulje i druga biljna ulja. Osim toga, preporučuje se povećanje unosa “dobrih” nezasićenih masti, kao što su omega-3 masne kiseline koje se nalaze u ribi, orašastim plodovima i sjemenkama.

Važno je napomenuti da unos zasićenih masti u umjerenim količinama nije nužno štetan, a neke namirnice bogate zasićenim mastima, poput kokosovog ulja, također mogu imati druge korisne sastojke. Ključ je u umjerenom i uravnoteženom pristupu prehrani, zamjeni zasićenih masti nezasićenim mastima i uravnoteženom unosu ostalih hranjivih tvari.