Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je jučer da se u Donjeckoj oblasti na istoku zemlje vode žestoke borbe i da Rusija pojačava pritisak uoči prve godišnjice početka rata.
– Veoma je teško u Donjeckoj oblasti, ali koliko god da je teško i koliko god da je jak pritisak, moramo da izdržimo, poručio je Zelenski navodeći da za Ukrajinu nema alternative.
Tenkovi
U jeku napada na Ukrajinu Evropska unija se priprema ugostiti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Bruxellesu ove sedmice, javljaju agencije.
Očekuje se da će se ukrajinski predsjednik obratiti i na posebnoj sjednici Evropskog parlamenta. Ova vijest dolazi nakon što je Zelenski bio domaćin sastanka na vrhu s visokim dužnosnicima EU uključujući predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen i šefa Evropskog vijeća Charlesa Michela.
Iako se očekivalo, šef UN-ove agencije za nuklearni nadzor Rafael Grossi neće se sastati s predsjednikom Vladimirom Putinom tokom njegove posjete Moskvi, saopćio je Kremlj.
Očekuje se da će se Grossi sastati s dužnosnicima ruske državne tvrtke za nuklearnu energiju Rosatom i ministarstva vanjskih poslova, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov dodajući da Moskva očekuje suštinski dijalog.
Šef Međunarodne agencije za atomsku energiju radi na uspostavi sigurne zone oko nuklearne elektrane Zaporožje u Ukrajini pod ruskom kontrolom. Ranije ovog mjeseca Grossi je kazao da je zabrinut zbog najveće nuklearne elektrane u Zaporožju te opasnosti koje bi mogle uslijediti ako se ne postave sigurnosne zone oko nuklearke.
Njemačka očekuje da će uskoro moći poslati Ukrajini obećani kontingent tenkova Leopard-2, rekao je jučer glasnogovornik njemačke vlade Wolfgang Buechner.
Odbio je imenovati koje su se zemlje EU do sada obvezale poslati tenk njemačke proizvodnje, za koji Ukrajina kaže da joj je potreban da odbije ruske osvajače sa svog teritorija.
Njemačka je obećala 14 vlastitih tenkova i želi sastaviti dva puna bataljona borbenih tenkova u suradnji s drugim zemljama EU.
Norveški premijer Jonas Gahr Store kaže da bi njegova zemlja trebala dati oko 75 milijardi norveških kruna (6,1 milijardu funti) pomoći Ukrajini u razdoblju od pet godina.
– Cilj nam je osigurati jedinstveni dogovor o tome u parlamentu. Polovica pomoći u 2023. finansirat će vojne potrebe Kijeva, dok će ostatak ići na humanitarne potrebe iako bi se ta podjela mogla promijeniti u narednim godinama, rekao je Store u parlamentu.
Ova objava dolazi pošto se Storeova vlada našla pod pritiskom da poveća potporu Ukrajini nakon što je zaradila milijarde dodatnih prihoda od nafte i plina od ruskog rata.
Trgovinski podaci
Novi trgovinski podaci otkrili su da Kina Rusiji šalje tehnologiju koju koristi moskovska vojska za ratovanje protiv Ukrajine.
Otkrića pokazuju da Rusija zaobilazi zapadne sankcije kako bi popunila svoje oružane snage. Carinska evidencija pokazala je da su kineske državne odbrambene tvrtke isporučivale navigacijsku opremu, tehnologiju za ometanje i rezervne dijelove za borbene avione ruskim kolegama.
Izvor: www.oslobodjenje.ba