BH Desk » Ugledni hrvatski mediji ima u uvid dokument EU o BiH: “Uticaj Kine i Rusije, sankcije Dodiku, izborni zakon”
Svijet

Ugledni hrvatski mediji ima u uvid dokument EU o BiH: “Uticaj Kine i Rusije, sankcije Dodiku, izborni zakon”

Evropska unija najavila je da će nastaviti napore kako bi se u BiH usvojio novi izborni zakon, ali i bez obzira na ishod tih napora, ustraje da se izbori moraju održati u roku u kojem su zakazani.

Neugodna je ovo pozicija za Hrvate u BiH koji su najavili i mogućnost bojkotovanja izbora ako se ne promijeni Izborni zakon, ali i za Hrvatsku koja bi se u tom slučaju trebala odrediti.

Jutarnji list imao je uvid u pripremni dokument koji su sastavile službe EU.

“Dokument o raspravi” o BiH, koja će se održati u ponedjeljak, 21. februara na Vijeću vanjskih poslova EU, detaljno opisuje situaciju u toj državi, kako se navodi u dokumentu, kao “najdublju političku krizu od kraja rata 1995. godine”.

Takva situacija, kako piše u spomenutom dokumentu, “ugrožava stabilnost i sigurnost u zemlji, ozbiljno dovodi u pitanje perspektivu i testira ulogu EU kao geopolitičkog faktora, njenu sposobnost da razvija svoj kontinent prema svojim vrijednostima i standardu te očuva svoje najbliže susjedstvo od suprotnih vanjskih utjecaja”.

Vanjski utjecaj

Da ne bi bilo zabune, pod “vanjskim utjecajem” se prije svega misli na ulogu Rusije i Kine koje su u Vijeću sigurnosti spriječile potvrdu visokog predstavnika Christiana Schmidta i dovodile u pitanje i mandat vojne misije Althea EUFOR-a u BiH. Za Tursku i Srbiju se navodi da su uključeni u traženje rješenja.

Rasprava ministara EU trebala bi se voditi oko dva ključna cilja: jedan je osigurati izbornu reformu putem dijaloga, a druga spriječiti razbijanje državnih institucija koje je u toku sa strane RS-a.

EU u tu svrhu, osim povećanog angažmana s najvišeg političkog nivoa, priprema i sankcije protiv RS-a koje bi bile “krajnja mjera”.

– Ministri se također pozivaju da daju smjernice o ciljanom korištenju finansijske pomoći EU u BiH, kao i o mogućem korištenju restriktivnih mjera, a ove posljednje samo kao krajnji instrument u slučaju daljnje eskalacije situacije – stoji u dokumentu.

Te sankcije bi bile finansijske, putem uskraćivanja fondova EU. Ali u dokumentu EU se navodi da bi to trebalo ići paralelno s kampanjom informiranja javnosti kako bi se spriječilo da posljedice osjete oni koji za trenutno stanje nisu odgovorni.

Sankcije bi se uvele i pojedincima koji su odgovorni za eskalaciju situacije, a to bi se odnosilo na zabranu putovanja i zamrzavanje imovine.

U dokumentu se spominje da je EU već najavila da će uvjetovati potpisivanje ugovora o investiciji 600 miliona eura u RS (namijenjenih za cestovni i željeznički koridor 5C) s okončanjem političke krize i povratka punog funkcioniranja državnih institucija.

Krajnje sredstvo

No, EU jasno spominje da će sankcije biti “krajnje sredstvo ako drugi napori ne urode plodom”.

Diplomati EU najčešće spominju Mađarsku i Hrvatsku koje se protive bržim i jačim sankcijama protiv Milorada Dodika i RS jer žele “dati šansu dijalogu”.

U EU upozoravaju da posebno Rusija koristi podjele u BiH, a to bi se moglo i pogoršati ako se pogorša “šira geopolitička situacija”.

“Uključivanje trećih država u BiH se povećava. Srbija i Turska su angažirane na rješenje situacije na visokom nivou. Drugi iskorištavaju postojeće podjele kako bi ugrozili reforme i evropsku perspektivu zemlje.

Postoji značajan rizik da se destabilizirajući postupci RS-a povećaju ako se geopolitičke okolnosti dodatno zaoštre. Takav negativni utjecaj se već prelio na multilateralnoj sceni 2021. (Zajednička draft rezolucija Rusije i Kine o Uredu visokog predstavnika), uz prijetnju vetom za obnovu izvršnog mandata EUFOR Althea”, stoji u ovom dokumentu.

Ovo će biti prvi sastanak na kojem će sankcije biti i jedna od tema rasprave. Prije su sankcije protiv Dodika spominjali pojedini ministri, ali to formalno nije bilo na dnevnom redu.

Ministri će raspravljati i o ishodu pregovora u Neumu koji zasad nisu uspjeli postići kompromis oko izbornih promjena. Ovim dokumentom se sugeriše da bi se napori trebali nastaviti. A cilj reformi bi, prema EU, trebali biti “izmjene izbornog zakona kojima se poboljšavaju standardi (veća transparentnost)”, “izmjena Ustava kojim bi se garantovalo poštivanje odluke Evropskog suda za ljudska prava i ravnopravnost svih građana” te “revidiranje modaliteta izbora Predsjedništva”.

U okviru ovoga, kažu diplomati EU, svakako su i provedba presude iz slučaja “Sejdić Finci”, ali i zahtjevi Hrvata u BiH da sami biraju svoje predstavnike u tijelima vlasti, uključujući i člana Predsjedništva. Cilj EU je i “poboljšati funkcioniranje Federacije BiH kako bi se spriječile buduće blokade”.

U dokumentu se upozorava da već postoje najave o bojkotu izbora, što bi moglo dovesti do novih tenzija, a EU ne isključuje ni izbijanje sukoba.

Zato zagovara slanje jasne poruke da se izbori moraju održati u zadanom roku po svaku cijenu, ali i da treba nastaviti razgovor o reformama prije izbora u oktobru.

“Aktivno uključivanje aktera EU (visoki predstavnik, posebni izaslanik, Komisija, države članice, Evropski parlament) bit će neophodno također kako bi se ponovilo da se izbori 2022. trebaju održati u zakazanom roku, bez obzira na ishod reformi”, piše u ovom dokumentu.

Uz političku krizu u BiH ovaj dokument upozorava i na veliki odljev radnika i građana iz BiH. Navode brojke od između 10 do 57 hiljada državljana BiH koji godišnje dobivaju trajni boravak u zemljama EU.




Najnovije

-----------
BH Desk facebook